Srbija se našla u top 20 nacija sa najvećim koeficijentom inteligencije.
Prema prosečnom stepenu inteligencije u svetu, Srbija se u 2025. godini nalazi na zavidnom 18. mestu, pokazalo je istraživanje koje je obuhvatilo 1.352.763 ljudi širom sveta.
Test inteligencije radio se prošle godine u 126 zemalja, a naši građani su ostvarili neverovatan rezultat – prosečan IQ (koeficijent inteligencije) Srbina iznosio je 100,86. Sa ovim je naša zemlja zauzela 18. poziciju na listi i time popravila ranking za sedam pozicija, budući da je godinu dana ranije Srbija bila na 25. mestu sa prosečnim IQ od 100,51.
Naime, veb stranica “The International IQ Test” godišnje objavljuje rezultate o prosečnoj visini IQ-a na planeti. Na listi za 2025. godinu je 126 zemalja. Podaci su zasnovani na osnovu rezultata 1.352.763 pojedinaca širom sveta koji su tokom 2024. godine polagali jedan isti test inteligencija na pomenutom sajtu.
U Istočnoj Aziji najinteligentniji
Prosečan koeficijent inteligencije po zemljama je generalno viši u Istočnoj Aziji. Blizu je globalnog proseka u Evropi, Zapadnoj Aziji, Okeaniji, Severnoj Americi i Severnoj Africi, dok je u Centralnoj i Južnoj Africi, kao i u Latinskoj Americi, uglavnom ispod proseka.
Prvo mesto na listi zauzela je Kina gde je prosečan IQ 107,19, a prate je Južna Koreja sa 106,43 i Japan 106,4. Odmah za njima su tu Iran (106,3) i Singapur (105,14).
Na 6. mestu je Rusija sa IQ od 103,16, a od ostalih najinteligentniji stanovnika Evrope slede Španci na 10. poziciji sa IQ 102,3, Slovenija je na 13. mestu sa IQ 101,96 i Francuska na 17. mestu sa IQ od 101,42.
Po prosečnoj inteligenciji iza Srbije slede Italija (100,84) i Švajcarska (100.75).
Poslednje mesto na listi zauzeo je Gabon, sa prosečnom inteligencijom od 85,08.
Kako se računa IQ na ovoj stranici?
IQ test na pomenutoj stranici inspirisan je testom progresivniһ matrica, koji je razvio psiholog Džon Karlajl Rejven još 1936. godine. Kandidat mora da prilikom svakog pitanja koristi logiku, a ovaj metod meri sposobnost rasuđivanja, razumevanja složenosti i prepoznavanja i reprodukcije obrazaca.
Na ovoj stranici se navodi i da zemlje sa dobrim zdravstvenim sistemima, koje promovišu zdrave prehrambene navike i podstiču svoje građane da se bave intelektualno stimulativnim aktivnostima, imaju tendenciju da imaju populacije sa višim prosečnim koeficijentom inteligencije (IQ).
Genetika pruža solidnu osnovu na kojoj se okruženje može dalje graditi. Stoga, dobra genetika u kombinaciji sa dobrim okruženjem teži povećanju prosečnog koeficijenta inteligencije. Globalni prosečni koeficijent inteligencije bi stoga trebalo postepeno da raste, što je potvrđeno studijom iz 2014. godine, koja je primetila povećanje koeficijenta inteligencije od 2,31 po deceniji. Ovaj fenomen je poznat kao Flinov efekat.
Izvor: Srbija Danas/Kurir
Leave a Reply