Jedan od razloga dugog čekanja je blagdan Svih svetih i Dušni dan, koji je pojačao frekvenciju vozila između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali i svakako činjenica da je od jučer, 1. novembra počela produžena primjena EES sistema ulaska i izlaska iz Hrvatske od po četiri sata u prijepodnevnim i sto toliko u poslijepodnevnim satima
Na graničnim prelazima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske danas vladsa potpuni haos i kolaps, a čekanja na graničnim prelazima su višesatna.
Tako se na graničnom prelazu Hrvatska Dubica – Bosanska Dubica čeka na prelazak granice sa voziloma čak 3 sata, a po 2 sata na graničnim prelazima Maljevac – Velika Kladuša, Bogovlja – Hadžin Potok te Dvor – Bosanski Novi.
Po sat i po automobili čekaju na prelazak na graničnom prelazu Stara Gradiška – Bosanska Gradiška, Slavonski Brod – Bosanski Brod, te na graničnom prelazu Hrvatska Kostajnica – Bosanska Kostajnica.
jNajmanja gužva i čekanje, i to po sat vremena je na graničnim prelazima Županja – Orašje i Gunja – Brčko. Duga zadržavanja su i za teretna vozila i to na graničnom prelazu Stara Gradiška – Bosanska Gradiška gdje je zadržavanje sat i po. Jedan od razloga dugog čekanja je blagdan Svih svetih i Dušni dan, koji je pojačao frekvenciju vozila između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali i svakako činjenica da je od jučer, 1. novembra počela produžena primjena EES sistema ulaska i izlaska iz Hrvatske od po četiri sata u prijepodnevnim i sto toliko u poslijepodnevnim satima. Novi sistem ulaska/izlaska (Entry/Exit System – EES) Evropske unije primjenjuje se na svim međunarodnim graničnim prijelazima, kao i na onim pograničnim prijelazima koji su temeljem Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine privremeno određeni za međunarodni promet. Njegovom primjenom automatski se bilježe osobni podaci, podaci o putnim ispravama te datumi i vremena ulaska ili izlaska državljana trećih zemalja, kao i moguća odbijanja ulaska u Republiku Hrvatsku, odnosno schengenski prostor.Prilikom prvog ulaska u Republiku Hrvatsku, odnosno u Evropsku uniju, od državljana trećih zemalja prikupljat će se biometrijski podaci – otisci četiri prsta i fotografija lica – uz podatke iz putne isprave. Ti će se podaci pohraniti u sustav i koristiti prilikom svakog sljedećeg prelaska granice, dok će se pri idućim prelascima utvrđivanje dosjea obavljati usporedbom fotografije lica snimljene uživo s postojećim dosjeom u sistemu, što će povećati razinu sigurnosti.Sistem se ne primjenjuje na državljane Evropske unije, bez obzira na mjesto prebivališta. Hrvatski državljani, kao i ostali državljani država članica Evropske unije, koji žive u susjednim zemljama ili bilo kojoj drugoj trećoj zemlji i dalje će prelaziti državnu granicu uz predočenje putne isprave ili lične karte, bez obveze davanja biometrijskih podataka u okviru ovog sistema. (A.T.)
Leave a Reply