Upozorenja britanskih medija da bi se dio srpskih boraca koji danas ratuju na strani Rusije u Ukrajini mogao vratiti i pokušati destabilizirati Bosnu i Hercegovinu dodatno su uzdrmala ionako krhku sigurnosnu arhitekturu regije. Iako se takvi scenariji često doživljavaju kao pretjerivanje ili medijsko dramatiziranje, povijest Balkana pokazuje da se upozorenja nerijetko shvaćaju ozbiljno tek kada već postane kasno.
Bosna i Hercegovina formalno jest u miru, no politička realnost govori o duboko podijeljenom društvu u kojem su ratne traume i dalje prisutne. Sustav nastao Daytonskim sporazumom godinama proizvodi blokade, nepovjerenje i stalno tinjajuće napetosti, što otvara prostor za radikalne ideje i destabilizaciju. Povratak boraca s ukrajinskog ratišta, osobito onih koji su ondje stekli borbeno iskustvo i ideološku potvrdu, za mnoge sigurnosne stručnjake predstavlja ozbiljan rizik. Ne nužno zbog mogućnosti izravnog rata, već zbog potencijala za poticanje lokalnih incidenata, paravojnih aktivnosti i širenja ekstremističke propagande.
Dodatni problem, a za neke sreća, jest činjenica da velik dio ilegalnog oružja iz devedesetih nikada nije u potpunosti uklonjen. U brojnim sredinama u Bosni i Hercegovini, ali i šire u regiji, još uvijek se govori o zakopanom oružju “za svaki slučaj”, što dovoljno govori o razini trajnog nepovjerenja. O sigurnosnim slabostima regije ranije je za naš portal govorio i analitičar te stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila, komentirajući šire naoružavanje Europe, s posebnim naglaskom na Hrvatsku i susjedstvo jer Hrvatska bi također imala ključnu ulogu ukoliko bi u BiH stvarno došlo do rata. “Pozdravljam to da Hrvatska bude naoružana, mi smo poprilično razoružana, neopremljena država. Imate 500.000 ljudi koji nikada nisu vidjeli oružje. Devedesete godine je bilo jednostavnije, nismo imali oružja, ali smo imali ljude koji su bili obučeni i za dugo i kratko naoružanje”, upozorio je Cvrtila.
Mesić bi slao vojsku
Čak je i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić u svoje vrijeme izjavio da bi, u slučaju kada bi se raspisao referendum o otcjepljenju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine u vremenu dok je on bio predsjednik, angažirao vojsku kako bi presjekao koridor u Posavini. “Milanović je mogao izvući pouke iz toga kako sam ja vodio Predsjedništvo i bio predsjednik. Međunarodna zajednica me je podržala i meni niko nije prigovorio za to što sam rekao. Ako želimo cjelovitu BiH i ako netko želi razbiti BiH, mi bi sa UN, EU i NATO paktom morali odgovoriti da presiječemo koridor i da se ambicije jednom zauvijek završe”, rekao je Mesić.
Cvrtila je dalje upozorio je i na paralelu s ratom u Ukrajini. “Sad vidite kako je to u Ukrajini, neobučeno osoblje za zapadno naoružanje. Mi imamo 16.000 vojnika, Republika Srpska ima više policajaca u pričuvi nego što hrvatska vojska ima ljudi. Te stvari nisu dobre. Oni mogu dignuti u 24 sata 50.000 ljudi. Srbija je na 100 tisuća ljudi pod naoružanjem, može još toliko dignuti”, rekao je.
Cvrtila pritom naglašava da Hrvatska nikada nije bila napadna država. “Hrvatska i u povijesti nije bila napadna država tako da nama ne može nitko spočitavati ništa slično i uvjetovati pojačanje vojske jer mi nismo prijetnja nikome nikada ni bili”, istaknuo je.
Foto: CROPIX
Ne smije se ignorirati
No, istodobno upozorava da se sigurnosne prijetnje ne smiju ignorirati. “S druge strane moramo biti realni. Tko je nama sigurnosna prijetnja? Sigurno nisu Austrija ili Slovenija. To su Srbija sa Republikom Srpskom u Bosni i Hercegovini. Vidimo koliko Vučić ulaže u naoružavanje. Razvili su dosta proizvodnje vlastitog oružja. Retorika koju upotrebljavaju, to ni jedna država ne bi smjela negirati#, rekao je.
Posebno se osvrnuo na opasnost pretjeranog oslanjanja na savezništva. “Mi kažemo mi smo NATO, nitko nas neće dirati, no nije to baš tako. Rekli su da i Ukrajinu nitko neće dirati pa nakon prijetnje nuklearnim oružjem stvari se vrlo brzo mijenjaju”, upozorio je. Kao primjer ozbiljne obrambene doktrine naveo je Švicarsku i Izrael. “Švicarska ima milijun ljudi pod naoružanjem i 90 posto stanovništva mogu spremiti preko noći u nuklearna skloništa, nitko ih zato nikada nije dirao i uvijek su neutralni. Izrael ima toliko naoružanja i vojnika da su se u stanju boriti sa svim islamskih zemljama oko sebe2, rekao je.
U kontekstu mogućeg povratka boraca iz Ukrajine i njihove potencijalne uloge u destabilizaciji BiH, ove riječi dobivaju dodatnu težinu. One pokazuju koliko je regija i dalje osjetljiva na sigurnosne poremećaje i koliko brzo ravnoteža može biti narušena.
Iako je izravan rat u Bosni i Hercegovini i dalje malo vjerojatan scenarij, opasnost od kontroliranog kaosa, incidenata i dugotrajne nestabilnosti ne smije se podcijeniti. Upravo takvi oblici sukoba obilježili su i uvod u ratove devedesetih.
Bosna i Hercegovina danas ne stoji na rubu rata, ali stoji na rubu trajne sigurnosne nesigurnosti. Povratak ideološki motiviranih boraca iz Ukrajine mogao bi biti samo jedan od okidača u društvu koje još uvijek nije do kraja razriješilo vlastitu prošlost.
Leave a Reply