Bosna i Hercegovina se već godinama suočava sa sistematskim pokušajima destabilizacije i blokade njenih institucija. Najistaknutiji protagonisti takve politike su Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjednik Republike Srpske, te Dragan Čović, lider HDZ-a BiH. Njihove namjere jasno ukazuju na težnju ka podjeli države, bilo kroz secesiju entiteta RS, bilo kroz federalizaciju koja bi osigurala hrvatski entitet.
Dodikova strategija: secesija RS i „srpski svijet“
Otvorene prijetnje: Dodik je više puta izjavio da će RS jednog dana proglasiti nezavisnost, a nedavno je naglasio da će se BiH „urušiti“ kada Srbi i Hrvati prestanu raditi u njenim institucijama.
Veza sa „srpskim svijetom“: Dodikova retorika uklapa se u širi koncept „srpskog sveta“ – ideje da se svi Srbi okupe u jednoj političkoj i kulturnoj zajednici, što je nastavak velikosrpske politike iz devedesetih.
Taktika blokade: Paraliziranje državnih organa, stalne krize i osporavanje odluka Ustavnog suda BiH predstavljaju instrumente kojima Dodik pokušava dokazati da BiH nije funkcionalna.
Čovićeva uloga: hrvatski entitet i paralelne strukture
Federalizacija: Čović godinama insistira na „legitimnom predstavljanju Hrvata“, što u praksi znači stvaranje trećeg entiteta.
Savezništvo s Dodikom: Uprkos različitim nacionalnim interesima, Dodik i Čović se ujedinjuju oko zajedničkog cilja – slabljenja države BiH i jačanja etničkih ekskluziviteta.
Stalne krize: HDZ BiH koristi blokade u formiranju vlasti i izboru sudija Ustavnog suda kako bi osigurao političke ustupke.
Geopolitički okvir: nada u vanjsku podršku
Američki faktor: Dodik je otvoreno rekao da vjeruje kako bi administracija Donalda Trumpa mogla omogućiti da se proces podjele BiH dovrši bez rata, uz prijetnju sankcijama onima koji bi se oružano suprotstavili.
Stvaranje percepcije: Proizvodnjom stalnih kriza, Dodik i Čović žele uvjeriti međunarodnu zajednicu da BiH nije održiva i da je podjela jedino rješenje.
Posljedice za BiH i region
Destabilizacija: Ovakvi planovi direktno ugrožavaju mir i stabilnost Zapadnog Balkana.
Bošnjački faktor: Dodik i Čović računaju da će vanjski pritisak „vezati ruke“ Bošnjacima, jer su svjesni da bi oružani sukob s njima bio poguban.
Regionalni domino efekat: Ostvarenje ideje „srpskog sveta“ ili „velike Srbije“ imalo bi reperkusije i na Crnu Goru, Kosovo, pa i Sandžak.
Zaključak
Namjere Dodika i Čovića da podijele Bosnu i Hercegovinu nisu samo unutrašnje političke igre, već dio šireg projekta koji podsjeća na devedesete – stvaranje „velike Srbije“ i „srpskog sveta“. Njihova strategija oslanja se na blokade, krize i vanjsku podršku, dok se boje direktnog sukoba s Bošnjacima. Uprkos tome, međunarodna zajednica i unutrašnja otpornost građana BiH ostaju ključni faktori koji mogu spriječiti realizaciju ovih planova.
Leave a Reply