Kosovski premijer Albin Kurti apelovao je na međunarodnu zajednicu i pravosudne institucije za formiranje specijalnog suda koji bi istražio fenomen „Sarajevo safari“.
Gostujući u medijima, Kurti je naglasio da ovaj jezivi segment opsade Sarajeva ne smije ostati nekažnjen, direktno dovodeći u vezu tadašnje djelovanje aktuelnog predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, sa dešavanjima na linijama oko glavnog grada BiH.
Kurti je, obraćajući se na Drugoj međunarodnoj naučnoj konferenciji Instituta za ratne zločine na Kosovu, izjavio da navodi o takozvanoj „Žutoj kući“ u Albaniji, u kontekstu trgovine organima, nemaju uporište u činjenicama te da, prema njegovom stavu, predstavljaju dio hibridnog narativa usmjerenog protiv Kosova.
Istovremeno je ocijenio da je, za razliku od tih tvrdnji, slučaj takozvanog „Sarajevo snajper safarija“ detaljno dokumentovan i da predstavlja ratni zločin o kojem postoje brojni zapisi i svjedočenja.
„Takozvana ‘Žuta kuća’ nije postojala, ali je sve više informacija i navoda o postojanju takozvanog sarajevskog safarija“, rekao je Kurti, dodajući da su se tokom opsade Sarajeva početkom 1990-ih, prema tim tvrdnjama, civili navodno gađali snajperskom vatrom s okolnih brda uz novčanu naknadu.
On je ustvrdio i da bi, zbog ozbiljnosti tih optužbi, trebalo razmotriti angažman posebnog međunarodnog suda koji bi istražio i procesuirao eventualne zločine povezane s tim slučajem.
Prema njegovim riječima u odnosu na “Žutu kuću” koja nikad nije ni postojala, postojanje i organizacija “Sarajevo snajper safarija” je vrlo dokumentiran ratni zločin.
Kurti je poručio da, kako je naveo, aktuelni politički i pravni procesi ne mogu izmijeniti ono što smatra temeljnim historijskim činjenicama. Istakao je da je rat koji je vodila Oslobodilačka vojska Kosova, prema njegovoj ocjeni, bio pravedan i nužan u borbi za slobodu i opstanak, a ne vođen motivima nasilja ili osvajanja moći.
Prema njegovim riječima, sukob je predstavljao odgovor na represivni sistem i dugogodišnju institucionalnu diskriminaciju, za koju tvrdi da je dostigla razmjere aparthejda i ozbiljnog kršenja osnovnih ljudskih prava kosovskih Albanaca. Dodao je da se karakter tog rata, koji opisuje kao oslobodilački i antikolonijalni, ne može dovoditi u pitanje, niti se, kako smatra, može osporiti legitimna težnja Kosova ka slobodi, ravnopravnosti i samoodređenju.
Kurti je naglasio da će, bez obzira na različite političke interpretacije i pravne postupke, historijski narativ o borbi za nezavisnost ostati sastavni dio identiteta i političkog opredjeljenja Kosova.
Pitanje karaktera rata na Kosovu i dalje je jedno od najosjetljivijih političkih i društvenih pitanja u regionu. Narativi o „oslobodilačkom ratu“ s jedne i optužbe za ratne zločine s druge strane pokazuju koliko su interpretacije prošlosti duboko podijeljene i često opterećene savremenim političkim interesima.
Za dugoročnu stabilnost regiona ključno je da se svaka optužba za ratne zločine istraži temeljito, nepristrasno i na osnovu dokaza, bez obzira na to na koga se odnosi. Pravda za žrtve i individualizacija odgovornosti važni su kako bi se izbjegla kolektivna krivica i dalja politizacija sudskih procesa.
Istovremeno, politički lideri imaju odgovornost da svojim izjavama ne produbljuju podjele, već da doprinose smirivanju tenzija i jačanju dijaloga.
Suočavanje s prošlošću na Balkanu i dalje je nedovršen proces.
Bez otvorenog i institucionalno utemeljenog pristupa istini — koji podrazumijeva priznanje svih žrtava i procesuiranje odgovornih — teško je očekivati trajno pomirenje. Upravo zato je važno da pravosudne institucije djeluju nezavisno, a politički diskurs bude usmjeren ka budućnosti, a ne stalnom vraćanju u rovove prošlosti.
Leave a Reply