Sud Bosne i Hercegovine donio je prvostepenu presudu u predmetu koji je mjesecima izazivao pažnju javnosti, a odnosi se na prijetnje upućene nosiocu pravosudne funkcije. Ovakvi postupci smatraju se posebno osjetljivim jer se direktno tiču sigurnosti sudija i nezavisnosti pravosuđa prilikom donošenja odluka. Nakon provedenog postupka oglasio se i Sud, potvrdivši da je utvrđena krivična odgovornost optuženog.
Riječ je o slučaju koji se vezao za period uoči izricanja jedne od najpraćenijih sudskih odluka u državi, kada su putem društvenih mreža upućene poruke koje su ocijenjene kao pokušaj pritiska na sud. Upravo zbog takvog konteksta postupak je imao dodatnu težinu, jer zakon posebno štiti rad pravosudnih institucija od prijetnji i zastrašivanja.
Prvostepena presuda
Sud Bosne i Hercegovine proglasio je Ljubana Vukovića krivim za ometanje rada pravosuđa, odnosno za prijetnje upućene sutkinji Seni Uzunović. Izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od jedne godine.
Prema navodima iz presude, sporni sadržaj nastao je u video-snimku koji je objavljen na društvenoj mreži TikTok. U tom snimku Vuković se pojavio zajedno s Markom Plavšićem, a poruke su upućene neposredno prije izricanja prvostepene presude u jednom veoma praćenom predmetu.
Sud je utvrdio da je svrha takvih obraćanja bila pružanje podrške optuženom u tom postupku, ali i pokušaj uticaja na rad suda. U obrazloženju se navodi da javno obraćanje sudiji, uz poruke koje imaju prijeteći ili zastrašujući ton, predstavlja ozbiljno krivično djelo jer može ugroziti nepristrasnost i sigurnost sudskog postupka.
Sporni video
U snimku koji je bio predmet postupka izrečene su riječi koje je sud okarakterisao kao prijetnju i pokušaj pritiska. Poruke su se odnosile direktno na sutkinju koja je trebala donijeti odluku.
– ide kući i da napravi kafu – rekao je Vuković.
– dirnula u osinjak – rekao je Vuković.
Sud je ocijenio da takve izjave, u okolnostima u kojima su objavljene, imaju elemente zastrašivanja. Posebno je naglašeno da je video objavljen neposredno prije donošenja sudske odluke, što dodatno pojačava ozbiljnost postupka.
Kontekst događaja
Tokom suđenja razmatrano je vrijeme nastanka i objave snimka, kao i njegova dostupnost široj javnosti. Video je objavljen na društvenoj mreži, čime je postao dostupan velikom broju korisnika, a to je prema stavu suda značajno jer javni prostor dodatno pojačava pritisak na osobu kojoj je poruka upućena.
U obrazloženju presude navedeno je da sudije moraju biti zaštićene od bilo kakvih pokušaja uticaja, bez obzira dolaze li oni kroz medije, društvene mreže ili javne istupe. Upravo zbog toga zakon predviđa krivičnu odgovornost za svakoga ko prijetnjama ili zastrašivanjem pokuša uticati na tok postupka.
Sud je naveo da poruke ne moraju sadržavati otvorenu prijetnju fizičkim nasiljem da bi predstavljale krivično djelo. Dovoljno je da se njima stvara pritisak ili osjećaj nesigurnosti kod nosioca pravosudne funkcije.
Uloga drugog optuženog
U istom predmetu ranije je postupak okončan i za Marka Plavšića. On je, nakon što je zaključio sporazum o priznanju krivnje sa tužilaštvom, osuđen na godinu dana zatvora.
Time je postupak protiv njega završen prije donošenja presude Vukoviću, dok je suđenje Vukoviću trajalo duže zbog provođenja dokaznog postupka i saslušanja svjedoka.
Tok suđenja
Suđenje Ljubanu Vukoviću počelo je sredinom decembra prošle godine. Tokom postupka sud je pregledao video-materijal, saslušao svjedoke i analizirao okolnosti pod kojima je sadržaj objavljen.
Optuženi nije prisustvovao izricanju presude. Sud je u odluci naveo i da mu se u izrečenu kaznu uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru, od 27. februara do 27. marta 2025. godine.
Postupak je vođen prema pravilima krivičnog postupka, a naglasak je bio na procjeni da li izrečene riječi predstavljaju prijetnju i da li su imale za cilj uticati na rad suda.
Zaštita pravosuđa
Ovakvi predmeti rijetko dolaze pred sud, ali imaju značajnu težinu. Sudije, prema zakonu, moraju imati mogućnost donošenja odluka bez straha od pritisaka, a svaka prijetnja smatra se napadom na instituciju, ne samo na pojedinca.
Pravosudne institucije u ovakvim situacijama posebno naglašavaju da sloboda govora ne podrazumijeva pravo na zastrašivanje. Kritika sudskih odluka dozvoljena je kroz zakonom propisane postupke, ali prijetnje i pritisci predstavljaju krivično djelo.
Zbog toga su ovakve presude važne, jer šalju poruku da pokušaji uticaja na sudski postupak neće biti tolerisani.
Mogućnost žalbe
Na prvostepenu presudu postoji pravo žalbe Apelacionom vijeću Suda Bosne i Hercegovine. To znači da presuda još nije pravosnažna i da će konačnu odluku donijeti viši sud nakon razmatranja eventualnih žalbenih navoda.
Do tada, izrečena kazna predstavlja stav prvostepenog vijeća o utvrđenim činjenicama i odgovornosti optuženog. Postupak se, dakle, formalno nastavlja kroz žalbeni proces, koji može potvrditi, izmijeniti ili ukinuti presudu.
Slučaj je još jednom otvorio pitanje odnosa javnih istupa i pravosuđa, ali i pokazao koliko institucije nastoje zaštititi sudije od bilo kakvog pritiska. Iako se rasprave u javnosti nastavljaju, pravni okvir ostaje jasan, svako zastrašivanje sudije tokom postupka predstavlja krivično djelo i povlači odgovornost.
Leave a Reply