Nova studija temeljena na kvalitativnim intervjuima i statističkim podacima pokazuje da značajan broj ljudi koji dolaze živjeti u Njemačku napušta zemlju već u prve četiri godine nakon dolaska.
Prema rezultatima istraživanja, među najčešćim razlozima odlaska navode se visoki troškovi života, osjećaj da mnogi ne mogu financijski održati život u Njemačkoj, ali i problemi poput diskriminacije na radnom mjestu, nepriznavanja kvalifikacija, birokracije i nedostatka podrške u svakodnevnom životu.
Tekst se nastavlja ispod promocije!
Neki ispitanici u studiji navode kako Njemačku doživljavaju kao “nestabilno mjesto za život”, što ih potiče na povratak u matične zemlje ili preseljenje u druge države.
Jedna od autorica studije Pawlik upozorila je da bi Njemačka mogla izgubiti velik broj radnika iz Europske unije.
“Ne možemo si priuštiti gubitak trećine građana EU zbog loših uvjeta”, istaknula je.
Rumunji i dalje najbrojniji među doseljenicima iz EU
Prema godišnjem izvješću Saveznog ureda za migracije i izbjeglice, Rumunjska i dalje ostaje zemlja iz koje dolazi najveći broj doseljenika u Njemačku.
Nakon Rumunjske slijede Poljska i Bugarska, dok se iza njih nalaze Italija, Mađarska i Španjolska. Kao i prethodnih godina, gotovo tri četvrtine imigranata iz EU dolazi iz zemalja koje punu slobodu kretanja u Njemačkoj imaju tek posljednjih 10 do 15 godina.
Rumunjski, poljski i bugarski državljani činili su čak 80 posto te skupine.
Imigracija pala na najnižu razinu od 2011.
U 2024. godini imigracija u Njemačku pala je na najnižu razinu od 2011. godine. Najveći pad zabilježen je upravo među državljanima nekih od najvažnijih zemalja doseljavanja.
Pad broja doseljenika iznosio je:
Hrvatska – oko 30%
Poljska – oko 21%
Bugarska – oko 19%
Neto migracija iz ostalih zemalja EU u 2024. godini iznosila je 38.735 ljudi, što predstavlja pad od 66,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosila oko 117.000 ljudi.
Njemačka se suočava s velikim nedostatkom radne snage
Istovremeno, Njemačka se suočava s ozbiljnim nedostatkom radne snage u ključnim sektorima gospodarstva.
Prema podacima Njemačkog ekonomskog instituta (IW), u deset najugroženijih sektora nedostaje više od 260.000 radnika, dok samo u zdravstvu nedostaje oko 46.000 zaposlenih.
Nedostatak radne snage već ima vidljive posljedice. U zdravstvenom sustavu dolazi do dugih čekanja na liječničke preglede, dok u građevinskom sektoru manjak radnika usporava izgradnju novih stanova.
Stručnjakinja IW-a Valeria Quispe upozorava da slabiji gospodarski rast trenutačno donekle ublažava pritisak, ali naglašava kako je riječ o dugoročnom strukturnom problemu.
Rast zaposlenosti u Njemačkoj posljednjih godina dolazi gotovo isključivo od radnika izvan Europske unije, dok se broj zaposlenih Nijemaca smanjuje zbog odlaska generacije baby boomera u mirovinu.
Unatoč tome što Njemačka godišnje prima između 400.000 i 700.000 imigranata, stručnjaci ističu da je zadržavanje radnika iz EU ključno za dugoročnu stabilnost gospodarstva.
Leave a Reply