Sladićeve prognoze: Hoće li ovo biti najhladnija zima u posljednjih 65 godina?

Ipak, u najavi je osjetniji pad temperature zraka sredinom iduće sedmice, a Sladić je objasnio šta nas tačno čeka.

Vjerovatno ste u nekim medijima pročitali kako nas čeka najhladnija zima u posljednjih 65 godina.

Bh. meteorolog Nedim Sladić je istakao kako gotovo svake godine čujemo slične stvari.

Na temelju trenutnih izračuna prognostičkih modela, ali i odgovarajućim cirkulacijama (telekonekcije) signali (ponovno) teže u smjeru toplije zime, u odnosu na višegodišnji prosjek 1991.-2020., kad se u obzir uzmu sva tri mjeseca (decembar-februar). Ipak u odnosu na zimu 2023./2024., očekivanja su da bi ova zima ipak mogla biti malo svježija, istakao je.

Sladić kaže da je nemoguće precizirati tačno u datum kada ćemo imati prodore hladnijeg zraka sa sjevera.

– To nije ni svrha sezonske prognoze vremena. Ukoliko bismo gledali pojedinačno, hladniji period je moguć u januaru, uslijed prognozirane anticiklonalne situacije koja može uvjetovati i dugotrajnije periode s temperaturnom inverzijom na kopnu, što bi modificirialo temperature zraka i učinilo ih “umjetno“ nižima. Ljubiteljima zime na znanje, neće povremeni hladni prodori izostati ni ove zime, uostalom, kao i svake druge godine, rekao je Sladić.

Ipak, u najavi je osjetniji pad temperature zraka sredinom iduće sedmice, a Sladić je objasnio šta nas tačno čeka.

– Za razliku od sezonske prognoze, kratkoročna prognoza nudi više detalja. Već početkom tjedna (utorak) očekuje nas jačanje južine na prednjoj strani duboke doline i nagovještava novu promjenu vremena, koja će kulminirati sredinom idućeg tjedna, kad očekujemo osjetniji pad temperature zraka i zahlađenje.

Ono je povezano s izraženijim hladnim frontalnim sustavom koji će se premjestiti sa sjeverozapada Europe, s kojim bi moglo biti i prvog ovosezonskog snijega, ne samo u Lici i Gorskom Kotaru, bilo prolazno i u nižim kontinentalnim predjelima Hrvatske. Sve, kako je spomenuto krako, jer čini se kako bi u ovom trenutku, iza 25. novembra, utjecaj preuzeo Atlantik uz porast temperatura zraka, što podržavaju i određeni indeksi, zaključio je Sladić za Slobodnu Dalmaciju.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*