Ponovo smo najgori ispred nas je čak i Ukrajina u kojoj je rat

Ulazak Bosne i Hercegovine  u EU nikada se nije činio dalji.

Bolje od nas po tom pitanju stoji i Ukrajina u kojoj je rat, pa i Moldavija koja je tek nedavno počela proces.   

Jasno to pokazuje tabela koju je objavila Evropska komisija za period 2022/2023 gdje vidimo da je BiH ubjedljivo najmanje uradila od svih 10 zemalja u 33 područja za članstvo u Evropskoj uniji.

I ovo zadnje mjesto je uljepšano i filtrirano smatra politički analitičar Draško Aćimović, jer su i u Briselu svjesni da ne dobijaju podatke o stvarnom stanju iz BiH. Prema nekim insajderskim informacijama, dodaje, govorilo se o posebnoj grupi koja bi se bavila nezavisnim monitoringom stanja u BiH, ali je sve zbog izbora za Evropski parlament sledeće godine, stavljeno na čekanje.

To, dodaje, otvara samo nove mogućnosti i daljne manipulacijama oko tzv. ” napretka BiH na EU putu” koji se zapravo samo ogleda u napretku u imovinskim kartonima određenih političara: „Upoređući podatak da je samo u zakonadavnoj sferi BiH u zadnjih 5 godina usvojila 29 zakona, a Srbija više od 1 000 onda vidimo zašto je EU komisija prikazala ovakvu tablicu. Tužno, žalosno, jadno i ponižavajuće zvuči svaka izjava o uspjehu, a posebno kada političari kažu da su napravili dopune i izmjene u zakonu. Da li to treba da nam se računa kao uspjeh da otvorimo pregovore!? Uspjeh je primjena zakona. Uspjeh je da BiH ne bude druga po korupciji u Evropi! Uspjeh je da BiH ne bude prva po siromaštvu u Evropi“, jasan je Aćimović.

A da bi bilo lakše razumljivo za sve koji pričaju o ovoj temi a misle da se treba podrazumijevati da EU daje novce bez kontrole, Aćimović kaže da možemo postaviti pitanje:” Da li bi vi dali novce svojih građana nekom korumpiranom političaru druge  države, znajći da ti novci nikad neće doći do onoga kome ste ih vi  namjenili? To je kao da date komad mesa psu i kažete mu da ga sačuva za druge pse. Da…. možda ovo i nije pravilan primjer, jer bi pas možda i sačuvao meso za druge“.

Navedimo na kraju da je EK kao  pozitivan korak u pravom smjeru istakla usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH i Zakona o slobodnom pristupu informacijama u institucijama BiH.