Nove prognoze potvrđuju raspad i podjelu polarnog vrtloga sredinom veljače, nakon snažnog stratosferskog zagrijavanja. Najnoviji modeli ukazuju na lom polarne cirkulacije, što otvara vrata dugotrajnom hladnom razdoblju nad Sjevernom Amerikom i Europom, uz prve naznake da bi takav obrazac mogao potrajati i u rano proljeće, piše Severe Weather Europe.
Iako je glavni kolaps predviđen za sredinu mjeseca, Sjedinjene Američke Države i Kanada već osjećaju prve posljedice poremećaja koji prethodi samoj podjeli vrtloga. Deformirana i izdužena jezgra polarnog vrtloga trenutačno gura hladne anomalije prema središnjem i istočnom dijelu SAD-a, a u pojedinim regijama temperature bi mogle pasti dosta ispod prosjeka.
Prema aktualnim podacima, proces stratosferskog zagrijavanja počet će se razvijati u idućih osam do deset dana. U nastavku se analizira produljeni poremećaj stratosferskog polarnog vrtloga te posljedice koje će on imati na vrijeme u Sjevernoj Americi i Europi do kraja zime i početkom proljeća.
Izvor: Severe Weather Europe
Rotirajući zid iznad polarnih područja
Kako bi se razumjeli nadolazeći vremenski obrasci, važno je pojasniti što je polarni vrtlog i zašto je njegovo praćenje ključno. Pojednostavljeno, polarni vrtlog predstavlja široku zimsku cirkulaciju zraka nad sjevernom (i južnom) hemisferom. Može ga se zamisliti kao rotirajući zid iznad polarnih područja, koji se proteže od površine tla do stratosfere, na visine veće od 50 kilometara, zadržavajući hladan polarni zrak unutar sebe.
Polarni vrtlog sastoji se od dva sloja koja se svake zime pomno prate: stratosferskog, na većim visinama, i troposferskog, bliže tlu. Iako se proteže kroz oba sloja, njegova se struktura, snaga i utjecaj razlikuju.
Snažan polarni vrtlog “zaključava” hladan zrak nad polarnim područjima i sprječava njegovo širenje prema nižim geografskim širinama, što većem dijelu SAD-a i Europe donosi blaže zimske uvjete. No kada se vrtlog poremeti ili kolabira, gubi sposobnost zadržavanja hladnoće, pa se hladan zrak izlijeva prema srednjim geografskim širinama, uključujući Sjedinjene Američke Države i Europu.
Takvi poremećaji najčešće su povezani s porastom tlaka i temperature u stratosferi, poznatim kao stratosfersko zagrijavanje. Upravo takvi procesi otvaraju put prodorima arktičkog zraka i izraženim zimskim epizodama.
Izvor: ECMWF
Novi prodor arktičkog zraka
Aktualne analize srednje stratosfere, na visini od oko 30 kilometara, pokazuju izrazito izdužen i deformiran polarni vrtlog, pod pritiskom dvaju snažnih područja visokog tlaka i toplinskog vala u stratosferi. Time se njegova vanjska jezgra gura izravno prema Sjevernoj Americi.
Prognoze za niže slojeve stratosfere potvrđuju snažan visinski greben nad polarnim područjima i izduženu jezgru vrtloga nad Sjevernom Amerikom, što pogoduje sjevernom strujanju zraka i dotoku hladne polarne mase prema SAD-u.
Na prizemnim razinama to se već očituje kroz izražene temperaturne anomalije. U idućim danima očekuje se snažan prodor hladnog zraka nad središnji, južni i istočni dio SAD-a, uključujući i Floridu uz jako niske temperature.
Takva hladna zračna masa donijet će i novo, značajno zimsko nevrijeme, tipično za situacije s izraženom jezgrom polarnog vrtloga. Najteži uvjeti očekuju se na istoku zemlje, osobito u saveznim državama Virginiji, Sjevernoj i Južnoj Karolini, gdje se prognoziraju jaki do ekstremni učinci zimskog nevremena.
Istodobno, dio hladnog zraka širi se i prema Europi, ponajprije prema sjeveroistočnim dijelovima kontinenta, dok će zapadni i središnji dijelovi zasad ostati pošteđeni jačeg zahlađenja zbog utjecaja ciklone nad zapadom.
Veliko stratosfersko zagrijavanje
Dok se prizemni vremenski uvjeti već pogoršavaju, u višim slojevima atmosfere razvija se znatno snažniji proces. Prognoze stratosferskih vjetrova ukazuju na kontinuirano slabljenje polarnog vrtloga, uz približavanje potpunom zaustavljanju, pa čak i mogućem okretanju smjera strujanja.
Takav scenarij moguć je isključivo uz snažno stratosfersko zagrijavanje – nagli porast temperature i tlaka u stratosferi koji može dovesti do potpunog raspada i podjele polarnog vrtloga. Prognoze za sredinu veljače pokazuju dva snažna područja visokog tlaka i izražen toplinski val koji razdvaja vrtlog na dvije glavne jezgre.
Temperature u srednjoj stratosferi mogle bi pritom porasti i više od 50 stupnjeva Celzija iznad prosjeka, što ovaj događaj svrstava među značajnije stratosferske poremećaje. Takvi događaji u pravilu prethode nekim od najhladnijih razdoblja zime na tlu.
Trodimenzionalne prognoze dodatno potvrđuju snažno narušenu i potpuno podijeljenu strukturu polarnog vrtloga, pri čemu donji slojevi omogućuju snažan transport hladnog zraka iz polarnih područja prema Sjevernoj Americi i sjevernoj Europi.
Što to znači za vrijeme do proljeća?
Analiza atmosferskog tlaka od prizemnih slojeva do vrha stratosfere pokazuje da je riječ o događaju koji se brzo povezuje kroz sve visinske razine, što povećava vjerojatnost snažnog i dugotrajnog utjecaja na vremenske prilike.
Povijesni podaci pokazuju da se učinci stratosferskog zagrijavanja na površini najčešće javljaju s odgodom od 10 do 30 dana. Tipičan obrazac uključuje snažan anticiklonalni blok nad Grenlandom i polarnim područjima te područje niskog tlaka koje se proteže od istočnog SAD-a preko Atlantika do Europe. Takav raspored pogoduje dotoku hladnog sjevernog zraka nad Sjevernu Ameriku i velik dio Europe.
Aktualne dugoročne prognoze za sredinu veljače gotovo u potpunosti odražavaju taj “udžbenički” obrazac nakon stratosferskog zagrijavanja, s hladnim uvjetima nad većim dijelom SAD-a i Kanade te zahlađenjem koje se spušta prema Europi.
Gledajući prema početku ožujka, modeli i dalje signaliziraju poremećenu cirkulaciju i zadržavanje hladnijeg trenda, i u Sjevernoj Americi i u Europi. Iako se radi o dugoročnim projekcijama, koje ne daju precizne lokalne temperature za pojedine dane, sinoptički signali jasno upućuju na nastavak utjecaja raspada polarnog vrtloga.
Sve dostupne naznake trenutačno potvrđuju da se razvija snažan i dugotrajan atmosferski obrazac, tipičan za veliko stratosfersko zagrijavanje, s potencijalom da obilježi završetak zime i prijelaz prema proljeću u velikom dijelu sjeverne hemisfere.
Leave a Reply