Rasprave o stabilnosti države i njenoj budućnosti za mnoge građane nisu samo politička tema nego i pitanje sigurnosti, investicija i svakodnevnog života. Zbog toga se često postavlja dilema koliko političke poruke mogu smiriti napetosti, a koliko dodatno pojačati zabrinutost javnosti.
O tim pitanjima govorio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić nakon polaganja cvijeća na spomen-obilježju Kovači u Sarajevu povodom obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Značaj obilježavanja
Dan nezavisnosti obilježava se kao podsjećanje na referendum iz 1992. godine kada su se građani izjasnili za samostalnu i međunarodno priznatu državu. Taj događaj ima pravni značaj jer je predstavljao osnov za prijem Bosne i Hercegovine u Ujedinjene nacije i njeno međunarodno priznanje.
Povodom praznika upriličeno je polaganje cvijeća na više memorijalnih lokacija u Sarajevu, uključujući Mezarje Kovači i spomen-obilježje Vječna vatra, čime institucije odaju počast žrtvama rata i naglašavaju kontinuitet državnosti.
Institucionalni okvir
Bosna i Hercegovina je prema Dejtonskom mirovnom sporazumu međunarodno priznata država definisana kao pravni kontinuitet Republike Bosne i Hercegovine. Ustavni poredak propisuje da se eventualne promjene mogu provoditi isključivo kroz zakonom određene procedure i politički dogovor institucija.
U tom kontekstu političke izjave o secesiji ili raspadu države često izazivaju reakcije javnosti, jer se odnose na ustavni poredak i nadležnosti institucija.
Komšić je govorio o političkim procesima i odnosu prema takvim idejama.
– Nezavisna smo država i u Ujedinjenim nacijama imamo status priznate države. Borimo se riješiti, kutarisati onog zla koje nas prati već neku deceniju, da se riješimo tih politika, tih ljudi koji bi ovu zemlju da ponovo gurnu tamo gdje je bila tamo krajem prošlog stoljeća. To su ljudi za koje izgleda im je jedina misao, ne samo politička, već i životna, da ove zemlje nema – rekao je Željko Komšić.
Pitanje secesije
Tema mogućeg otcjepljenja dijela teritorije često se pojavljuje u političkom diskursu, ali pravno gledano, Ustav Bosne i Hercegovine ne predviđa takvu mogućnost. Upravo zbog toga institucije naglašavaju teritorijalni integritet države.
Komšić je naveo da takav scenarij smatra nemogućim.
– Stalno im ponavljamo: ‘Budite pametni, nemojte to pokušavati. Niste uspjeli kada ste bili mnogo jači. Zašto ponovo mislite da će to proći, zašto mislite da će to neko ponovo dopustiti? To niko neće dopustiti’. U ovoj državi ima mjesta za sve. Rat je završen, dogovoreno je, potpisan je Dejton. Dajte da vidimo šta može biti bolje, ali jahati na starim pričama da će ova zemlja nestati, da će se njen dio otcijepiti, lutov je posao – rekao je Željko Komšić.
Poruka javnosti
Govoreći o političkim raspravama, Komšić je istakao da smatra kako se previše pažnje posvećuje scenarijima koji nisu realni.
– Bolje je da se uhvatimo ozbiljnijeg posla. Ako ništa da krompir okopavamo nego da se bavimo tim temama. Bosna i Hercegovina sigurno neće nestati, ne zato što to ja kažem, već zato što je mnogo onih koji tako misle – rekao je Željko Komšić.
Izjave političkih lidera često imaju za cilj smirivanje dijela javnosti, ali i slanje poruke političkim akterima unutar zemlje. U praksi, stabilnost države zavisi od funkcionisanja institucija i poštivanja zakona, a ne samo od političke retorike.
Geopolitički kontekst
Komšić se osvrnuo i na međunarodne okolnosti i uticaj globalnih kriza na političke odnose.
– Sila i novac oduvijek vladaju svijetom, samo što se sad bolje vidi. Samo što je prije bilo licemjerno. Sve je bilo prekriveno lijepim riječima, frazama, standardima, ljudskim pravima, a ispod je bilo pravo zlo. Sve je bezobzirnije, sve je brutalnije, ništa se ne krije, nema zaklanjanja iza ljudskih prava i demokratije. U takvom svijetu moramo shvatiti ko smo, šta smo i koliki smo, koliko smo žrtve dali da ovo mjesto gdje smo danas bude mirno mjesto, da ne gledamo da li će nam na glavu pasti granata ili raketa – rekao je Željko Komšić.
Uloga političkih poruka
U završnici obraćanja odgovorio je i na pitanja o političkim neslaganjima i negiranju praznika od strane drugih političkih aktera.
– Ja prihvatam da je i to naša zemlja, ali on ne prihvata da sam ja njegov. Baš me briga šta misli o ovom danu. Bio sam ovdje 1. marta, kada je bio referendum i znam šta je bilo. Neće mi Dodik otvarati oči šta je bilo. Znate koliko me briga šta Dodik misli, još bi na njega trebao trošiti energiju. Na njega ću trošiti energiju ako krene u priču o secesiji dijela zemlje. Tada sam spreman potrošiti svu energiju, spreman sam glavu dati – rekao je Željko Komšić.
Obilježavanju Dana nezavisnosti prisustvovali su i drugi zvaničnici, uključujući člana Predsjedništva Denisa Bećirovića te predstavnike različitih nivoa vlasti. Događaj je protekao u okviru zvaničnog protokola, a poruke koje su upućene javnosti ponovo su otvorile raspravu o političkoj stabilnosti, ustavnom poretku i budućem pravcu države, sto ce vjerovatno ostati tema javnih razgovora i u narednom periodu.
Leave a Reply