Uoči Općih izbora, na kojima se prvi put uvodi nova izborna tehnologija, posebno je zanimljiv deklasificirani dokument CIA-e o mogućnostima manipulacije elektroničkim izbornim sistemima
Slaven Kovačević, kandidat Demokratske fronte (DF) za člana Predsjedništva BiH, oglasio se na društvenim mrežama s teškim optužbama, tvrdeći da su on i njegova stranka pokradeni na izbornim mjestima.
Kao prvi razlog za sumnju, Kovačević navodi nelogičnosti u izlaznosti birača u finišu izbornog dana.
“ Kao primjer, nudim informaciju koju je CIK zvanično objavio o izlaznosti na dan 4. oktobra u 17 sati. Tada je u dijelovima naše zemlje, gdje je HDZ vlast ili većina, izlaznost u 17 sati bila 30-33%, a onda iznenada izlaznost prelazi 40% i to do 19 sati, što je operativno nemoguće. Pogledao sam zvaničnu informaciju CIK-a. Zašto? Ako prebrojimo takva mjesta, gdje je HDZ vlast, onda bi to izgledalo da je oko novih ili dodatnih 70-100.000 glasača ostvarilo svoje izborno pravo u samo dva sata, napisao je Kovačević na Facebooku.
Kovačević je, da podsjetimo, od pobjednice izbora Darijena Filipović, kanditatkinje HDZ-a, imao oko 37.000 glasova manje.
Neslaganje otisaka prsta i broja listića
Kovačević dalje navodi da u većinskim hrvatskim sredinama postoji velika razlika između broja glasača koji su se identifikovali putem biometrije (otiskom prsta) i broja pronađenih glasačkih listića.
On ističe da problem nije u ručnom prebrojavanju, nego u tome što postoji lažan podatak o izlaznosti dobijen putem biometrije, koja definira izborni rezultat kroz statistički prikaz, što na kraju oblikuje i konačne izborne rezultate.
“ Šta ako imate više glasačkih listića u odnosu na broj biometrijom utvrđenih glasača i to ide preko tih, instrukcijom rečenih 2%? Šta onda? Hoćete li radi sebe, sve žalbe na takve anomalije, formalno odbaciti ili ćete ih uzeti u obzir? Hoćete li organizirati nove izbore na tim spornim mjestima, poništiti rezultate ili verifikacijom srušiti demokratiju?, pita Kovačević.
Posebno upitnim smatra glasanje koje se odvijalo nakon 19 sati. Iako dopušta mogućnost da su redovi ispred biračkih mjesta postojali, upozorava na sistem evidentiranja prolaska kroz skenere.
“ Posebno, šta treba biti ako se glasanje desilo iza 19 sati (potpuno svjestan da ako ima neki red ispred biračkog mjesta da je to u redu), a da su glasovi kroz biometrijski sistem i skenere evidentirani sa stvarnim vremenom glasanja pokazuje da se glasalo skoro do u ponoć i onda nas ‘farbate’ da je to u korist glasača koji su stajali u redu. A Zakon? Hoćete li prihvatiti da nije bio red ispred biračkog mjesta, nego je neko organizirano slao birače nakon 19 sati, a da su to eventualno kao fol nestranački odbori prihvatali? Je li takvo nešto stvar činjeničnog stanja ili preglasavanja, što CIK eventualno prihvata mimo važećeg zakona?, stoji u objavi.
ADVERTISEMENT
Na kraju se osvrnuo i na ukupan broj nevažećih glasačkih listića, poručivši da bi neko zbog ovoga mogao snositi i krivičnu odgovornost.
“ Na kraju, 350.000 nevažećih glasačkih listića je čudno, vidio sam neko ‘labavo’ objašnjenje, ali 60.000 nevažećih glasačkih listića samo za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je ozbiljno čudno, gdje je glasanje jednostavno i gdje obrazloženje uopće ne drži vodu. Šta sa tim, što cjelokupno mijenja ishod izbora? Hoće li opet biti ona situacija, vi to odbijete i to ostane kao nedemokratsko stanje, ali vi ste sebe formalno zaštitili? Ja to zovem: sistem štiti sam sebe, svjestan nepravilnosti. Mogao bi neko i krivičnu prijavu zaraditi. Do vas i vaše odluke je ovo, zaključio je Kovačević.
Uprkos ozbiljnim optužbama, Kovačević je naglasio da i dalje podržava uvođenje novih tehnologija i elektronskog prebrojavanja glasova, ali da je ostao velik broj otvorenih pitanja koja su mogla izravno utjecati na konačan ishod izbora.
CIA upozorila na moguću prevaru
Da podsjetimo, oči nedjeljnih općih izbora u Bosni i Hercegovini, na kojima se prvi put uvodi nova izborna tehnologija, posebno je zanimljiv deklasificirani dokument CIA-e o mogućnostima manipulacije elektroničkim izbornim sistemima. U njemu se više puta spominje Smartmatic, kompanija čiji je bosanskohercegovački ogranak predvodio grupu pondžača kojoj je Centralan izborna komisija (CIK BiH) dodijelila na krajnje sumnjiv način posao vrijedan 74,5 milijuna KM za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića.
Riječ je o šest stranica dugom dokumentu CIA-e pod naslovom “Summary of Select Intelligence Reporting from 2004–2020 on Venezuela’s Electronic Voting Manipulation Capabilities”, koji sažima obavještajne izvještaje od 2004. do 2020. godine. Dokument je deklasificiran u srpnju 2026. godine i objavljen na službenim stranicama Bijele kuće u sklopu materijala o ranjivostima elektroničkih izbornih i sustava za prebrojavanje glasova. Bijela kuća navodi da dokumenti pokazuju kako je CIA dobila informacije o konkretnom planu venezuelanske vlasti za digitalno manipuliranje izborima 2020. godine, izvjestio je Večernji list BiH.
U dokumentu se Smartmatic pojavljuje u kontekstu venezuelanskog elektroničkog izbornog sistema i obavještajnih procjena američkih službi. Jedno od izvješća opisuje navode prema kojima su venezuelanske obavještajne službe, izborno tijelo i predstavnici Smartmatica prije predsjedničkih izbora 2012. godine sudjelovali u planiranju mogućeg utjecaja na rezultate putem unaprijed programiranih izbornih uređaja.
No posebno je važan dio koji se odnosi na 2020. godinu, jer CIA ondje opisuje znatno sofisticiraniji scenarij. Prema obavještajnim informacijama, razmatrana je mogućnost stvaranja virtualnih glasačkih uređaja koji bi oponašali legitimne uređaje, nakon čega bi se njihovi podaci mogli koristiti za manipuliranje središnjim izbornim sustavom.
Opisani scenarij uključivao je kopiranje digitalnih zapisa i hash-datoteka, oponašanje stvarnih glasačkih uređaja, zamjenu podataka te generiranje izmijenjenih rezultata koji bi izgledali kao da potječu od legitimnih uređaja.
Upravo je posljednji dio posebno važan. Opasnost koju CIA opisuje nije samo mogućnost da netko promijeni broj glasova, nego da se nakon promjene stvori digitalni trag koji izgleda vjerodostojno i koji bi trebao pokazivati da je rezultat nastao u stvarnom izbornom uređaju. Takav bi scenarij mogao znatno otežati naknadno otkrivanje manipulacije.
Dokument opisuje i mogućnost da se podaci uređaja koji daju neželjene rezultate zamijene drugim podacima, dok bi se istodobno očuvala vjerodostojnost digitalnih zapisa. Bijela kuća upravo zato navodi da se u objavljenim dokumentima nalaze informacije o metodama kojima bi se elektronički rezultati mogli mijenjati na način koji bi mogao izbjeći čak i određene oblike naknadne revizije.
Poveznica s Bosnom i Hercegovinom je konkretna. Centralna izborna komisija (CIK) BiH 19. marta odabrala je skupinu ponuditelja koju čine Smartmatic BiH d.o.o. Sarajevo, Smartmatic International Holding B.V. iz Amsterdama i DSC Agencija za zaštitu ljudi i imovine, pri čemu je Smartmatic BiH nositelj skupine. Vrijednost ugovora iznosi 74.527.455,84 KM bez PDV-a, uz uračunati popust.
Ugovor obuhvaća sistem biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića na biračkim mjestima, uključujući opremu, softver, tehničku podršku, tiskanje, skladištenje i distribuciju glasačkih listića. Za softver posebno razvijen ili prilagođen za potrebe projekta ugovor predviđa prijenos autorskih prava i izvornog koda u trajno vlasništvo Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.
To, naravno, samo po sebi ne znači da će na izborima u BiH biti manipulacije niti da dokument CIA-e predstavlja bilo kakav dokaz protiv Smartmatica. Ali deklasificirani materijal otvara vrlo konkretno pitanje o sigurnosti sustava koji će se upravo sada prvi put koristiti u BiH.
ADVERTISEMENT
Jer ako američka obavještajna služba opisuje mogućnost da se elektronički rezultat promijeni, a potom napravi tako da izgleda kao autentičan rezultat legitimnog uređaja, onda nije dovoljno samo reći da je oprema testirana.
Treba znati tko ima pristup uređajima i softveru, tko kontrolira podatke, kako se štite digitalni zapisi, može li se nešto promijeniti nakon glasovanja, kako se evidentiraju takve promjene i, prije svega, postoji li neovisna kontrola kojom se elektronički rezultat može usporediti s izvornim papirnatim glasačkim listićima.
Upravo je tu najveći izazov za izborna tijela BiH. Novi sistem uvodi se neposredno pred izbore, a povjerenje u njegov rad ne može počivati samo na povjerenju u proizvođača ili izborno tijelo. Mora postojati mogućnost da se nakon izbora neovisno i tehnički provjerljivo utvrdi da ono što je sustav evidentirao odgovara onome što su birači doista zaokružili.
CIA-in dokument ne govori da će se takav scenarij dogoditi u Bosni i Hercegovini. Govori o tome što je tehnički moguće i kakve su ranjivosti američke obavještajne službe godinama proučavale na primjeru Venezuele.
A upravo je takva tehnologija sada dio izbornog procesa u BiH.
Zato je najveće pitanje za Centralnu izbornu komisiju BiH nakon nedjeljnih izbora trebalo biti jednostavno: može li se za svaki elektronički rezultat nezavisno dokazati da odgovara stvarnim glasovima birača?
Povjerenje u sistem jedino popravlja činjenica da će se uz strojeve glasovi brojati i ručno.
(TBT)
Leave a Reply