Baš nemamo sreće s tom Europom.
Prvo smo, da bismo postali članicom Europske unije, prošli dug i mukotrpan proces pregovora. U kojemu je, ruku na srce, bilo svega: natezanja, ucjenjivanja, potrebnih i nepotrebnih zahtjeva. Rumunjska i Bugarska u bruxellesko su društvo odabranih ušle dok si rekao keks. Hrvatskoj je trebalo deset godina.
Onda smo uvodili euro. I dok je većina ostalih zemalja vrlo brzo osjetila benefite monetarne unije, Hrvatska je imala peh da je euro uvela u vrijeme kada su europskim kontinentom drmale visoke stope inflacije. Pa je učinak bar na prvu bio poražavajući.
Ušla je Hrvatska i u Schengen, najveću zonu slobodnoga kretanja ljudi i roba. I tu smo čekali dulje nego je bilo pošteno, ali ipak smo ušli. Rampe na graničnim prijelazima su podignute, popilo se i šampanjca, a granični policajci otišli su svojim kućama. Hrvati su od početka ove godine mogli nesmetano putovati. A duge kolone na granicama, svi oni izlasci iz autobusa i navlačenje s pregledavanjem dokumenata, postali su prošlost.
No ne zadugo.
Slovenska vlada donijela je uredbu o uvođenju nadzora na granici s Hrvatskom i Mađarskom. Prije njih, Italija je to odlučila učiniti na granici sa Slovenijom. Nakon što je eskaliralo nasilje na Bliskom istoku, države članice EU-a, u strahu od terorizma, pokušavaju čvršće kontrolirati tko im ulazi u zemlju.
Netom nakon što je Hrvatska ušla u Schengen, izgleda kao da se Schengen počeo raspadati. Kontrole je do sada uvelo devet država. Za sada su donesene s rokom trajanja od deset dana i s mogućnošću proširenja na dva mjeseca.
– Riječ je o polovičnom uvođenju kontrole. Kontrole neće biti na ulazu u Hrvatsku, nego samo na ulasku u Sloveniju. Ove promjene posljedica su globalne situacije. Schengen se, nažalost, klima, a naše susjedstvo je pridonijelo tome – pojašnjava stručnjak za vanjsku politiku i odnose u EU-u Davor Gjenero.
Stoga će, smatra on, u idućem razdoblju ključan biti proces preispitivanja viznoga režima prema nama susjednim državama, prije svega Srbiji i Bosni i Hercegovini.
– Vlade tih dviju država toleriraju ulazak ljudi s migracijskim namjerama na svoje područje kao turista. Nakon toga se oni kod Bihaća ili na nekom drugom mjestu pojave kao migranti. Balkanski pravac postaje sve kompleksniji i on je već izazvao ozbiljan problem na sjeverozapadu. Dio se balkanskog pravca preusmjerio preko Mađarske na Slovačku i Poljsku, pa zato imamo cirkus na granici Poljske s Njemačkom, kao i pritisak sa slovačke strane – upozorava Gjenero.
To je, kaže u izjavi za Slobodnu Dalmaciju naš sugovornik, vrlo neugodna situacija, koja je uzrokovana političkom akcijom triju država: Austrije, Mađarske i Srbije.
– Pritom je smanjen pritok migranata na Austriju, ali otvorio se novi pravac. Talijani i Slovenci nama, pak, zamjeraju nedostatak optimizma, kao i nespremnost Vlade da na hrvatske granice dovede Frontex. S druge strane, premijera Plenkovića se može razumjeti s obzirom na neosuverenističke stavove trenutnog predsjednika Republike, kao i dominantnog dijela desne opozicije u Saboru koji iracionalno traže žicu i vojsku na granici. Nimalo svjesni da je Orbanov model pokazao da ne funkcionira. Nego da, upravo suprotno, generira kriminal i krijumčarenje ljudima – ističe Gjenero.
Uvođenje graničnih kontrola od strane Slovenije i Italije ne mora, naglašava on, biti nužno negativno.
– Hrvatska sada može otvoriti pitanje zajedničke europske politike prema BiH i Srbiji, i tražiti da Bruxelles uvjetuje harmoniziranje njihova viznog režima s viznim režimom EU-a. Sve drugo bilo bi protueuropsko rješenje – zaključuje ovaj stručnjak.
Brinu nas Plenkovićevi ‘uspjesi‘
“Odluka Slovenije da ponovno uvede granične kontrole na granici s Hrvatskom znači da je Schengen ostao mrtvo slovo na papiru. Brinu nas Plenkovićevi ‘uspjesi’, poput uvođenja eura, zakasnjele nabave pa do schengenske priče.
Danas ponovno vidimo da Schengen funkcionira kada stvari idu dobro, a čim nastanu problemi, svaka nacionalna država gleda isključivo svoj interes i podiže granicu, tko vojsku, tko policiju, tko žicu”, istaknuo je u četvrtak zastupnik Mosta Nino Raspudić.
Zašto plenković ne želi Frontex?
– Slovenska odluka posljedica je odluke Italije da uvede kontrole na granici sa Slovenijom, ali iz istupa slovenskog ministra unutarnjih poslova čujemo da je razlog za to i što Hrvatska nije željela prihvatiti pomoć Frontexa i Slovenije u zajedničkoj kontroli i nadzoru hrvatske granice.
Od Andreja Plenkovića i Davora Božinovića želimo jasno čuti je li to točno – kazao je predsjednik SDP-a Peđa Grbin.
Pretjerana reakcija
– Suspenzija Schengena koja se pravda situacijom na Bliskom istoku u ovom je trenutku zaista pretjerana reakcija. Ta bi se mjera trebala dogovoriti na razini čitavog EU-a, i to u slučajevima kada ne postoji nijedna blaža mjera za osiguravanje granica.
Ovo pokazuje i nepravdu da se teret migracija i sigurnosni rizici prenose isključivo na zemlje periferije Europske unije, koje se ovim stavlja u još lošiji ekonomski položaj – smatra zastupnica platforme Možemo Sandra Benčić.
Ona je kazala da je protiv toga da se na granicu dovede vojska protiv ljudi koji bježe od siromaštva i rata.
Leave a Reply