Penzije, koje zavise od prethodnih primanja pojedinca, uglavnom su glavni izvor prihoda za Evropljane od 65 i više godina. Međutim, manje od polovine potrošača u EU misli da će imati dovoljno novca da udobno žive u penziji. U nekoliko evropskih zemalja ovaj nivo povjerenja je samo 30 posto ili čak niži. To izaziva zabrinutost za adekvatnost penzija,piše portal Euronews, a prenosi Forbes Slovenija.
Ogromne razlike između zemalja
Prema Eurostatu, koji objavljuje godišnje prihode od penzija po zemljama, starosne penzije uveliko variraju u Evropi. I u nominalnim vrijednostima i uzimajući u obzir kupovnu moć. Euronews Business je pojednostavio podatke i konvertovao godišnji prihod od penzije u mjesečne iznose.
Prosječna bruto mjesečna potrošnja na starosne penzije po korisniku u EU iznosila je, n primjer 2.575 eura u 2021. u Luksemburgu i 226 eura u Bugarskoj. Prosjek EU bio je 1.224 eura.
Slovenija se pomjerila ispod prosjeka eura. Prije tri godine prosječni izdaci za penzije po korisniku u našoj zemlji iznosili su 692 eura, pokazuju podaci Evropskog zavoda za statistiku.
Ako uzmemo u obzir šire evropsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA) i zemlje kandidate za članstvo u EU, najveći prosjek je imao Island – 2.762 eura. Najniži prosjek imala je Albanija, 131 euro.
Nordijske zemlje u vrhu
Starosna penzija po primaocu također je premašila prosjek u svim “velike četvorke” zemaljama EU. Među njima Italija je prijavila najveću penziju. Kod zapadnih susjeda penzija je iznosila 1.561 euro, dok su Francuska, Španija i Njemačka pokazale skoro iste vrijednosti, svaka oko 1.450 eura.
Nordijske zemlje su u samom vrhu. Njihove prosječne penzije premašile su čak i prosječne penzije Velike četvorke.
Penzije u susjednoj Austriji također su znatno iznad prosjeka eura, gdje je 2021. godine starosna penzija iznosila 1.962 eura.
Na dnu rang-liste balkanske zemlje
U međuvremenu, Hrvatska i Mađarska su ispod prosjeka. U potonjem je penzija iznosila 398 eura, u južnim susjedima 388 eura.
Zemlje Balkana zauzimaju donji dio ljestvice. Prosječna potrošnja na starosne penzije u Luksemburgu bila je skoro 11 puta veća nego u Bugarskoj, što ukazuje na velike razlike. Čak i ako isključimo Luksemburg kao izuzetak, prosjek EU je i dalje skoro šest puta veći od prosjeka Bugarske.
Neke od razlika u penzijama mogu se pripisati različitim nivoima cijena u državama članicama EU. Opšti troškovi života u regionu značajno variraju.
Penzioner u Luksemburgu prima četiri puta veću penziju nego penzioner u Bugarskoj
Razlike se tako značajno smanjuju ako se penzije uporede kroz standard kupovne moći (PPS). To je vještačka valutna jedinica koja je prilagođena razlikama u nivoima cijena između zemalja i bolje ocrtava međunarodna poređenja.
Prosječna starosna penzija, izražena u PPS, iznosila je 437 eura u Bugarskoj i 1.681 euro u Luksemburgu. To i dalje znači da je penzioner u Luksemburgu primao skoro četiri puta veću bruto penziju nego u Bugarskoj.
Prema istraživanju Eurobarometra 2023. koje je provela Evropska agencija za osiguranje i profesionalne penzije (EIOPA), samo 42 posto potrošača u EU uvjereno je da će imati dovoljno novca da udobno žive u penziji. Također postoje velike razlike između zemalja u pogledu nivoa povjerenja. Najveće povjerenje pokazuju Luksemburg (61 posto), Holandija (59 posto) i Danska (58 posto). Najniži nivoi povjerenja su u Latviji (23 posto), Sloveniji (27 posto) i Poljskoj (28 posto).
Prema podacima Federalnog zavoda za penziono invalidsko osiguranje najniža penzija u FBiH iznosi 573,53 KM, zagarantovana 684,48 KM. Najveća penzija ograničena je na iznos pet najnižih penzija, te, u skladu s time, iznosi 2.867,65 KM.
Prosječna penzija u drugom entitetu BiH, Republici Srpskoj iznosi 592,06 KM, najniža penzija za staž od 40 i više godina iznosi 601,35 KM, za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za decembar 2023. je iznosila 882,77 KM. Iznos najviše penzije u februaru u ovom entitetu je bio 3.228,64 KM.
Leave a Reply