Izetbegović upozorava na “zamku” za Bošnjake: “Prave narativ da nas svrstaju među one s kojima bi se judeo-hrišćanska Evropa trebala obračunati”
U Mostaru je, u organizaciji Gradskog odbora SDA, održan zajednički iftar kojem je prisustvovao predsjednik SDA Bakir Izetbegović. U kratkom obraćanju prisutnima osvrnuo se na aktuelne sukobe u svijetu, ali i na političke i komunikacijske bitke koje, prema njegovim riječima, imaju za cilj oblikovanje negativnog narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini.
Izetbegović zamka za Bošnjake
Izetbegović zamka za Bošnjake
Izetbegović je prvo govorio o vrijednosti mira u BiH i podsjetio da su međunarodne okolnosti danas kompleksnije nego ranije. U tom okviru spomenuo je i dvije države koje su, kako je rekao, bile među najvećim pomagačima Bosni i Hercegovini u različitim periodima – Sjedinjene Američke Države i Iran – naglašavajući da bi mir bio najbolji ishod i za njih i za širi region.
“U ovom ratu ratuju naše prijateljske zemlje. Niko nije za Bosnu i Hercegovinu učinio onoliko koliko su učinile SAD. Toliko truda, finansijske podrške. Šesdeset hiljada američkih vojnika, koje su plaćali njihovi poreski obveznici, je ovdje čuvalo mir. Niko nije srčanije pomagao Bosnu i Hercegovinu od Iranaca. Ono što im mi svima možemo poželjeti jeste da ovo prestane i da se što prije desi mir”, poručio je Izetbegović.
Ovakva izjava u javnosti će uvijek izazvati različita tumačenja, jer govori o dva aktuelno suprotstavljena bloka u globalnoj krizi, ali Izetbegović je fokus stavio na jednu stvar: BiH, kao mala i osjetljiva zemlja, ima interes da svijet ide prema smirivanju, a ne prema širenju sukoba.
“Narativi zasnovani na lažima”: optužbe o lobiranju i pokušaju stigmatizacije
Drugi dio njegovog govora bio je politički oštriji. Izetbegović tvrdi da se kroz lobističke kanale pokušava nametnuti slika o Bošnjacima kao prijetnji ili kao kolektivno problematičnom narodu, te da u tome, prema njegovim riječima, učestvuje vlast iz entiteta Republika Srpska.
On je upozorio da se, kako kaže, gradi narativ koji Bošnjake pokušava pozicionirati u kontekst globalnih kulturno-identitetskih sukoba, posebno u atmosferi rastućih tenzija na relaciji Zapad – Bliski istok.
U istom tonu, naveo je i primjere tvrdnji za koje kaže da su “laži” i da služe upravo tome da se Bošnjaci “etiketiraju” kao neko ko stoji nasuprot Jevrejima i hrišćanima, odnosno da se napravi slika Bošnjaka kao civilizacijske prijetnje.
“Nisu oni džaba lagali kako smo mi krivi za smrt 45.000 jevrejske djece. I da mi dominiramo nas hrišćanima u Bosni i Hercegovini.”
Važno je naglasiti: ovo su Izetbegovićeve tvrdnje o tome šta se, po njemu, plasira kao propaganda; on time ne iznosi vlastitu optužbu prema Bošnjacima, nego govori o optužbama koje, kako tvrdi, drugi pokušavaju “zalijepiti” Bošnjacima.
Zašto je ova poruka “teška” baš sada?
U Evropi je posljednjih godina pojačana retorika “civilizacijskog sukoba” i razne varijante ideje da se Evropa mora “braniti” od muslimana i migranata. U tom širem kontekstu, svaka priča koja Bošnjake pokušava prikazati kao “problematičnu muslimansku grupu” može imati posljedice: od diplomatije i reputacije države, do sigurnosne klime i svakodnevnih odnosa u BiH.
Izetbegovićevo upozorenje je, u suštini, upozorenje na reputacijski rizik: ako se Bošnjake gurne u isti okvir s ekstremističkim narativima, BiH može postati meta političke instrumentalizacije – i spolja i iznutra.
Poruka o stabilnosti i povratku SDA
Izetbegović je, uprkos tamnijem tonu oko propagande i “planova”, insistirao da postoji interes velikih sila da BiH ostane stabilna. Njegov argument je da mir u BiH nije samo interes “nas”, nego i interes Evrope i Amerike.
“Postoje i razni planovi koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu, ali su jači oni koji im se protive. Nismo samo mi oni kojima treba mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. Potrebni su i Evropi, Americi. Ovdje će biti mir, ovdje će biti stabilnost i ovdje će, ako Bog da, biti napredak, a taj napredak će se ostvarivati kada se snažna SDA vrati na vlast”, kazao je Izetbegović.
Ovaj dio ima i jasnu stranačku funkciju: nakon upozorenja i mobilizacije, slijedi politička poruka o “povratku na vlast” kao rješenju. To je tipičan završetak govora na partijskim događajima — poruka okupljanja i “snage” kao odgovora na prijetnje.
Šta ostaje kao ključni zaključak?
Izetbegovićev govor nosi tri sloja:
Geopolitički sloj: svijet ulazi u opasnu fazu sukoba i BiH mora željeti smirivanje.
Komunikacijski sloj: tvrdi da se protiv Bošnjaka gradi narativ koji ih želi prikazati kao “metu” šire evropske ideološke mobilizacije.
Politički sloj: stabilnost vidi kao realnu, a “napredak” veže za povratak SDA.
Bez obzira na političke simpatije, poruka o “narativima” je tema koja će se nastaviti: u doba društvenih mreža i lobističkih kampanja, reputacija naroda i države može biti meta jednako kao i institucije.
Leave a Reply