Izborni zakon i pravna država bile su glavne teme na sjednici Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.
”Upoznali smo kolege o izmjeni Izbornog zakona BiH, da ćemo od iduće sedmice početi razgovore na najvišoj razini prvo u Federaciji, a zatim i sa partnerima na državnom nivou”, kazao je nakon sjednice HNS-a BiH njegov predsjednik Dragan Čović.
Uvjeren je da će se posao dinamizirati u narednih 15 do 20 dana, a da je izmjene Izbornog zakona potrebno uraditi u okviru sadašnjeg ustavnog okvira, te da na dnevnom redu treba biti i Predsjedništvo BiH.
OD IVANA DO NEUMA
– Usvojili smo na Domu naroda prijedlog izmjena Izbornog zakona, ali nije prošao na Predstavničkom domu. Sada ga moramo malo izmijeniti, držat ćemo se legitimnog predstavljanja. To je osnova na kojoj počiva izborni proces da bismo ga smatrali legitimnim. Ako je neko zloupotrijebljen, to je član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i to je dio integriteta izbornog procesa, cijeni Čović.
Novinar Alija Behram kaže da se upravo toga i plašio. Podsjeća da je Čović prethodni mjesec obilazio Hrvate u BiH i ponovo je u prvom planu Izborni zakon.
Evropa jedno, naša politička elita drugo. I dok je 14 uslova jasno postavljeno, tumačenja su često različita, ističe Topić
– Projekcije HDZ-a BiH su vrlo opasne. One su mimo standarda i projekcija, pa čak i obećanja, koje su aktuelne vlasti dale pred evropskim zvaničnicima i posebno glavnom mentoru projekta Dayton, Amerikancima, tvrdi Behram.
Misli da će to podrazumijevati i teritorijalne izmjene izbornih jedinica.
– Jedinica koju će tražiti Čović jeste od Ivana do Neuma. To je zagovaranje koncepta Herceg-Bosne koji smo već imali, koji je propao, a formiran je od tadašnjeg HDZ-a BiH. Ugašen je od Zagreba, Gruda i Mostara i stvara se atmosfera za reinkarnaciju tog projekta, odnosno etnoteritorijalizaciju BiH, što je jako opasno, zabrinut je Behram.
U BiH određena izborna prava rezervisana su za građane koji pripadaju konstitutivnim narodima – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Ustav BiH sadrži odredbe zasnovane na nacionalnoj pripadnosti koje nisu u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, što je potvrđeno i u presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. To su odredbe koje se odnose na imenovanje, sastav i postupke odlučivanja Predsjedništva BiH kao šefa države, te izvršnih i zakonodavnih tijela. Lider HDZ-a BiH u cijelu priču uveo je legitimno predstavljanje, pozivajući se na presudu Ljubić.
Pravni stručnjak Enver Išerić smatra da je presuda Ljubić već implementirana i da nema nikakvog osnova za uvođenje etničkog glasanja za članove Predsjedništva. O tome govori i presuda Kovačević. Niko ne spominje presude ESLJP-a koje bi omogućile jednaka prava svim građanima u cijeloj državi. Prevedeno, nema izmjena Izbornog zakona bez zadiranja u Ustav BiH.
slovljavanja Milorada Dodika odavno su prešla crvenu liniju bez konkretnih reakcija. Ustavni sud bez stranih sudija nije moguć bez izmjena Ustava BiH, smatra Enver Išerić.
NEMA NEVINIH
Međutim, da bi se ispunio ovaj cilj koji je postavljen pred BiH, mora se promijeniti Ustav Bosne i Hercegovine. Ovo pitanje se ne može regulisati zakonom, kako traže iz RS-a. Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je situacija takva da političke elite segmentiraju uslove EU, a ni sama EU ne zna šta bi s nama.
– Naše političke elite proces pridruživanja EU doživljavaju dosta selektivno. Oni tamo vide samo onaj dio koji njima odgovara i onda se nalazimo u procjepu uslovljavanja i ucjenjivanja, gdje se zapravo vrtimo u začaranom krugu, gdje malo ko od nas može predvidjeti da postoji izlaz. A trenutno svako vodi svoju politiku. Zažmurilo se na sve autokratske tendencije i kršenje ljudskih prava unutar BiH. Tako da mislim da u cijelom ovom procesu nema nevinih, govori nam Topić.
Leave a Reply