Budući da prijedlog dolazi od predstavnika organizacije koja lobira za proširenje NATO-a, u Bruxellesu se ovakvi nacrti analiziraju i kroz prizmu stabilnosti Balkana te neutraliziranja potencijalnih žarišta i secesionističkih prijetnji.
Nakon što je predsjednik Austrijskog komiteta za proširenje NATO-a, Günther Fehlinger, iznio novi prijedlog ustavne reforme Bosne i Hercegovine koji predviđa ukidanje etničkih entiteta i uvođenje moderne europske federacije sastavljene od 10 saveznih država, uslijedile su burne reakcije.
“Slobodna Bosna” jučer rano ujutro prva je objavila Fehlingerov službeni prijedlog koji je upućen svim relevantnim međunarodnim institucijama, uključujući ključna tijela Europske unije i NATO saveza, s ciljem pokretanja šire diplomatske rasprave, nakon čega su vijest prenijeli brojni mediji u regionu.
Podsjetimo, Fehlinger, koji je u javnosti prepoznat kao austrijski ekonomista, politički analitičar i dugogodišnji lobista za proširenje EU i NATO-a, bivši je generalni sekretar Unije malih i srednjih preduzeća (SME Union) pri Evropskoj narodnoj partiji (EPP). Poznat je po svojim oštrim proatlantskim stavovima, zalaganju za ukidanje neutralnosti Austrije, te uvođenju zemalja Zapadnog Balkana u transatlantsku porodicu. Njegovi raniji radikalni istupi i prijedlozi o rješavanju balkanskih kriza nerijetko su izazivali burne reakcije zvaničnika u regionu.
U svom novom proglasu, Fehlinger navodi kako je BiH potrebna nova ustavna arhitektura koja će biti federalna, demokratska, multietnička i evropska, čime bi se prekinula dugogodišnja “Dejtonska paraliza”. Njegov plan strogo isključuje mogućnost secesije ili podjele zemlje, naglašavajući princip jednakog građanstva i regionalne demokratije.
Također, prema saznanjima „Slobodne Bosne“, Fehlingerov prijedlog novog ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine već je stigao u Bruxelles.
Prema ovom prijedlogu, novu BiH činile bi sljedeće federalne jedinice:
- Una–Sana (centar Bihać)
- Krajina (centar Banja Luka)
- Posavina (centar Brčko, u čiji sastav ulazi distrikt)
- Drina (centar Višegrad)
- Soli (centar Tuzla)
- Centralna Bosna (centar Zenica)
- Vrhbosna (centar Sarajevo, koje ostaje i glavni grad federacije)
- Tropolje (centar Livno)
- Zapadna Hercegovina (centar Mostar)
- Istočna Hercegovina (centar Trebinje)
Plan predviđa snažnu federalnu vladu u Sarajevu koja bi zadržala isključive nadležnosti u ključnim oblastima kao što su vanjska politika, odbrana, NATO i EU integracije, državljanstvo, granice, carina, savezno pravosuđe i nacionalna infrastruktura.
S druge strane, novih 10 saveznih država imale bi stvarne nadležnosti nad obrazovanjem, zdravstvenom administracijom, regionalnim razvojem, kulturom i lokalnom samoupravom. Fehlinger zaključuje da ovakav model predstavlja istinski federalizam, a ne fragmentaciju, te da je to jedini put koji Bosnu i Hercegovinu vodi ka punopravnom članstvu u NATO savezu i Europskoj uniji.
BURNE REAKCIJE
Dok dio javnosti i komentara na društvenim mrežama vidi ukidanje entiteta kao pozitivan korak ka funkcionalnijoj državi, drugi upozoravaju da bi uvođenje 10 novih pokrajina značilo stvaranje još glomaznije administracije i novih ministarstava, u srbijanskim medijima i bh. entitetu Republika Srpska – oprečne reakcije.
Prijedlozi koji uključuju ukidanje Republike Srpske tradicionalno nailaze na oštre osude političara i medija u Srbiji i RS-u. Oni ovakve mape i planove redovno označavaju kao “provokacije”, udar na Dejtonski mirovni sporazum te pokušaj unitarizacije Bosne i Hercegovine na štetu srpskog naroda.
No, prema saznanjima “Slobodne Bosne”, taj neslužbeni dokument i mapa već su stigli na ključne adrese u Bruxellesu.
Izvori „Slobodne Bosne“ bliski ovim krugovima sugeriraju da se, unatoč oštrim i burnim reakcijama koje dolaze iz bh. entiteta Republika Srpska i Srbije, o ustavnoj reformi u međunarodnoj zajednici razmišlja iz nekoliko ključnih razloga:
U Bruxellesu raste frustracija zbog stalnih političkih blokada i nefunkcionalnosti trenutnog dejtonskog sustava koji usporava euroatlantski put BiH. Inicijative koje nude građanski i ekonomski funkcionalniji model, umjesto isključivo etničkog, privlače pažnju diplomata.
Budući da prijedlog dolazi od predstavnika organizacije koja lobira za proširenje NATO-a, u Bruxellesu se ovakvi nacrti analiziraju i kroz prizmu stabilnosti Balkana te neutraliziranja potencijalnih žarišta i secesionističkih prijetnji.
Ipak, iako se o potrebi za reformama u Bruxellesu ozbiljno raspravlja, službeni stav međunarodnih institucija i dalje ostaje čvrsto vezan uz poštivanje teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka BiH, pri čemu se naglašava da sve korjenite promjene moraju proizaći iz unutarnjeg političkog konsenzusa i službenih institucija u Sarajevu.
No, prema diplomatskim izvorima „Slobodne Bosne“, nakon ulaska Crne Gore u Europsku uniju, Bosna i Hercegovina dolazi na red, a samim tim i razmatranje prijedloga koji bi omogući uspostavu funkcionalne države, spremne za članstvo u EU i NATO savezu.
(SB)
Leave a Reply